Tristota obljetnica franjevačkog samostana Sv. Franje u Rovinju svečano je prosljavljena 4. listopada 2002. Tim je povodom pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske uređena i za javnost otvorena zbirka Crkveno blago rovinjskih franjevaca, popraćena i lijepo ilustriranom knjiæicom istoga naslova. Tog je dana u samostanu održan i znanstveni skup o franjevcima u Rovinju kroz povijest. Zbornik radova „Franjevci u Rovinju kroz povijest” donosi izlaganja i priopćenja s tog simpozija.

Budući da se na skupu nitko nije opširnije pozabavio poviješću samoga samostana Sv. Franje u Rovinju, nakladnik je radovima sa simpozija pridodao još i kraći historijat te značajne ustanove autora Stanka Josipa Škunce, kao i nekoliko iznimno zanimljivih zapisa i svjedočanstava o fratrima u Rovinju između dva svjetska rata iz pera autora Garibaldina Fabretta, preuzetih iz vrijednog dvotomnog djela Rovigno d’Istria (uredio Franco Stener, Trst, 1997.).

Stanko Josip Škunca: „Samostan Sv. Franje u Rovinju”

Autor ističe da je samostan fratara reformata iz Venecije (osnovan 1700. godine) odigrao važnu religiozno-kulturnu ulogu u fizionomiji grada Rovinja, osobito u 19. i početkom 20. st. kada je tu djelovao odgojni zavod venecijanskih franjevaca s filozofsko-teološkim studijem. Tada je obogaćena samostanska knjižnica, jedna od značajnijih te vrste u Istri. Spomena je vrijedna i samostanska crkva, „franjevački jednostavna, nenametljiva, a lijepa i ugodna”, obnovljena 1926. godine. Autor navodi i nekoliko istaknutijih imena franjevaca iz Rovinja ili osoba vezanih uz ovaj samostan.

Garibaldino Fabretto: „Sjećanja starog Rovinježa o fratrima i samosta nu Sv. Franje između dva svjetska rata"

Sjećanja staroga Rovinježa Garibaldina Fabretta o fratrima i samosta nu Sv. Franje između dva svjetska rata simpatična su zapažanja i zapisi u kojima autor kao kistom riše likove pojedinih fratara koji su u njegovo vrijeme živjeli i djelovali u Rovinju i svojim radom ostavili traga u duhovnoj fizionomiji grada.

Miroslav Bertoša: „Istra u osvitu XVIII. stoljeća: politički, društveni i gospodarski život”

Istaknuti hrvatski povjesničar dr. Miroslav Bertoša analizira društveni, politički, crkveni i gospodarski ambijent Istre i Rovinja u trenutku kada je zasnovana ideja o otvaranju samostana Sv. Franje u Rovinju, provincije franjevaca reformata iz Venecije.

Ljudevit Anton Maračić: „Franjevački počeci u Istri”

Ugledni franjevac konventualac Ljudevit Anton Maračić istražuje prve zasade franjevaca u Istri, isprepletene lijepim legendama i povijesnim svjedočanstvima. Zastupa mišljenje da je sam sv. Antun osnovao bar neke samostane u Istri, vjerojatno onaj u Trstu i Kopru, a možda i u Poreču, đto je na tragu tradicije koju je zastupao i znameniti slovenski povjesničar, putopisac i slikar Valvasor.

Antonio Pauletich: „Zapisi o rovinjskim samostanima Anto nija Angelinija pok. Stefana 1856/1861.”

Autor u kraćem uvodu iznosi važnost Angelinijevih zapisa o četiri rovinjska samostana među kojima o tri jedva da su sačuvani ikakvi tragovi (Sv. Andrija otaca franjevaca pustinjaka na otoku Sv. Ivana), a zatim donosi izvorni Angelinijev spis
u prijevodu, poprativši ga opširnim bilješkama. Ozbiljnije se pozabavio opisom samostana Sv. Franje, koji je imao važnu odgojno-znanstvenu ulogu venecijanskih franjevaca reformata.

Stanko Josip Škunca: „Samostan Sv. Andrije na istoimenom otoku (zvanom Serra, danas Crveni otok) kod Rovinja”

U tekstu „Samostan Sv. Andrije na istoimenom otoku (zvanom Serra, danas Crveni otok) kod Rovinja” Stanko Josip Škunca posjeća na činjenicu da su franjevci opservanti Dalmatinsko-istarske provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru u 15. st. osnovali samostan Sv. Andrije zahvaljujući zauzimanju slavnoga Ivana Kapistrana, koji se ovdje zaustavljao na svom misionarskom putu za srednju Europu. Autor najprije sažimlje stoljeća benediktinske prisutnosti na ovom otoku, da bi zatim opširnije iznio okolnosti nastanka samostana i njegovu dugotrajnu povijest do Napoleonova vremena kada je bio suprimiran. U ovom zanimljivom prilogu dati su kratki portreti značajnih rovinjskih franjevaca koji su nosili visoke službe u redu. Na kraju je uz tekst priložen i popis svih gvardijana ovog samostana.

Atanazije Matanić: „Odgojno-kulturno značenje samostana Sv. Franje u Rovinju”

Osvrčući se na odgojno-kulturno značenje samostana Sv. Franje u Rovinju, poznati hrvatski franciskanolog Atanazije Matanić u kratkim crtama opisuje knjižni fond samostana Sv. Franje, „jedinstven u Hrvatskoj” po svojoj građi, u kojoj ima oko 500 tzv. „činkvečentina” (15. st.), a ukupno oko 15.000 svezaka rijetkih teoloških, filozofskih, povijesnih i dr. znanstvenih djela.