Posebna izdanja
Giacomo Scotti: "La Macedonia racconta / Favole e magia"
Jedan od najplodnijih suvremenih književnika talijanskog kulturnog kruga u Istri i Rijeci Giacomo Scotti, ujedno je i jedan od najznačajnijih promicatelja makedonske književnosti i kulture u Republici Hrvatskoj i Italiji. Knjiga „La Macedonia racconta” Scottijev je antologiski izbor makedonskih narodnih pripovjedaka na talijanskom jeziku, temeljen na najpoznatijim antologijskim izborima te vrste. Izvornu ljepotu makedonskih narodnih kratkih proza Scotti je talijanskom čitatelju prenio na način starih majstora: prevodeći i pripovijedajući u isto vrijeme, stvorivši tako osebujan književni proizvod kojem posve pristaju ljupki atributi bajke i magije.
„Makedonija pripovijeda” lijepo je strukturirana knjiga koja, pored 18 poznatih makedonskih narodnih pripovijedaka i 281 uzrečice i mudrosti, donosi i niz drugih informacija o makedonskom usmenom narodnom stvaralaštvu, o običajima i navadama Makedonskog naroda, o narodnoj nošnji, plesovima i na rodnoj umjetnosti, i sve to iz pera velikog zaljubljenika u Makedoniju i makedonsku kulturu, Giacoma Scotija.
ISBN 953-6487-26-8
Godina izdanja: 2006.
Format: 13 x 20 cm
Opseg: 119 stranica
Uvez: talijanski, u boji, mat plastificiran
Rođen 1928. u Savianu (Napulj), Giacomo Scotti od najranije je mladosti živio u bivšoj Jugoslaviji. Od 1986., kao građanin svojih dvaju zavičaja, živi i stvara između Italije i Hrvatske. Kao pripovjedač, pjesnik i esejist objavio je preko 100 djela (romana, zbirki novela i kratkih proza, pjesničkih knjiga, priča za djecu te eseja iz oblasti etnografije i povijesti). Za svoju je bogatu književnu djelatnost dobio brojna domaća i inozemna priznanja. Od sredine 20. stoljeća prevoditeljskim je prilozima, esejima i antologijama dao izniman doprinos afirmaciji južnoslavenskih književnosti, i osobito makedonske, u Italiji. Pored ostalog, objavio je sljedeće antologije: La poesia macedone (Siena, 1965.); Narratori macedoni (Siena, 1967.), Canti popolari macedoni dal Medio Evo ad oggi (Milano, 1971.). U reprezentativnim antologijskim izborima talijanskom je čitateljstvu pojedinačno predstavio pjesnike i pripovjedače Blaža Koneskog (La ricamatrice, 1967.), Božina Pavlovskog (L’ombra di Radovan, 1968.), Matea Matevskog (Nebbie e tramonti, 1969.), Borisa Višinskog (L’arcobaleno, 1971.; La valanga, 1975.); Ante Popovskog (Terra di Macedonia, 1972.), Slavka Janevskog (Il soldato due metri sotto terra, 1975.) i Koču Racina (Albe candide, 1975.). Osim toga, prijevodima i prilozima u književnim časopisima, talijanskoj je kulturnoj javnosti predstavio preko dvadeset makedonskih prozaika i pripovjedača, od Konstantina Miladinova do Riste Jačeva i Sande Stojčevskog
